Počinju radovi na obnovi Koprijan tvrdjave

Restauracija, konzervacija i prezentacija Koprijan tvrdjave koja se izdiže na obroncima Seličevice, značajno srednjevekovno znamenje i najznačajniji istorijski lokalitet u doljevačkom kraju, a i šire, konačno je najavljena iz nadležnih institucija, Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš i doljevačke lokalne samouprave, a uz finansijsku pomoć Ministarstva kulture. Tim opsežnim poslom rukovodi upravo Zavod, pod čijom je zaštitom ovaj objekat, a predvidjeni radovi, ubrzo bi trebalo da daju prve rezultate. Projekat je multidisciplinaran, prate ga razne vrste istraživanja, proces dugoročan i sukcesivan, a potrebna sredstva pozamašna, ali najbitnije je da je prvi od nekoliko projekata na stolu, a interesovanje nadležnog Ministarstva kulture veliko da se ovaj spomenik kulture, koji potiče još iz pretkosovskog perioda, očuva i ostavi budućim generacijama, kao značajan deo materijalnog kulturnog nasledja našeg naroda.

Već je obavljeno skeniranje terena, kako bi se utvrdili ostaci unutrašnjih objekata, a uradjeno je i fotogrametrijsko snimanje celokupnog vidljivog gradjevinskog sklopa nad zemljom, metodama mnogo sofisticiranijim od onih koje su korišćenje osamdesetih godina prošlog veka, kada su obavljena manja istraživanja Koprijan tvrdjave. Tada se od obimnijeg projekta, iz nekog razloga, odustalo, te je četiri decenije Koprijan čekao na arheologe, istoričare, arhitekte…

Na osnovu do sada prikupljenih podataka uradjen je projekat i izdvojena sredstva za izvodjenje dela radova, konkretno na najočuvanijem, istočnom bedemu tvrdjave, visine oko 13, 14 metara, sa dve kule i sada se čeka investitor kako bi se otpočelo s poslom. –Projektom su definisani radovi na završetku bedema i kula sa ogradama sa zupcima i prorezima za strelce, do otprilike šetnih staza. Te dve kule su očuvane, ali je čista sreće što su opstale do sada, naročito tokom vremena s kraja 19. i početka 20. veka, kada je gradjevinska struktura tvrdjave najviše postradala, jer je bila korišćena kao gradjevinski materijal za gradnju kuća okolnog stanovništva, kaže u izjavi Radio Koprijanu rukovodilac projekta obnove Koprijan tvrdjave Mile Veljković iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš. –To je na sreću stopirano tridesetih godina prošlog veka, kraljevskom uredbom o zaštiti starina, koja se uglavnom poštovala, mada je bilo i izuzetaka, kada su Koprijan krajem devedesetih godina prošlog veka pohodili divlji kopači tragajući za starinama. Kule su toliko potkopane da ta masa o kojoj govorimo  visi nad terenom. Samo se nekom pukom srećom još uvek drži za okolne zidove, naslonjena na stenu.

Od sledeće godine, kako naš sagovornik ističe, nadaju se novim projektima i novim sredstvima za dalje radove.- Tada će otpočeti i arheološka istraživanja na najočuvanijem, unutrašnjem delu utvrdjenja, kako bismo dobili podatke za celokupni gornji grad, citadelu, prostor gde je cisterna za vodu i još jedna kula, koja je još impozantnija od ove dve koje sam pomenuo, ali se sada ne vidi, jer je u potpunosti  zatrpana materijalom, a nadamo se da je dobro očuvana. Ispod kule je i ulazna kapija. Tako da mislim da će, kada sve radove sprovedemo u narednim godinama, Koprijan zasijati punim sjajem i biti pravi pokazatelj snage srpske države u dalekom srednjem veku.

Iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš se nadaju da bi već naredne godine bilo moguće napraviti celokupnu finansijsku konstrukciju potpune obnove Koprijan tvrdjave, a onda sve, kako ističe Veljković, zavisi od investitora.-Napomenuo bih da imamo dobru saradnju sa opštinom, uradjen je prilazni put, što je jako bitno, jer nije teško obaviti radove, koliko je teško doturiti materijal. Te srednjevekovne tvrdjave, pa i Koprijan, uglavnom su na nepristupačnom terenu i dopremanje materijala nije ni malo lak posao, kaže rukovodilac ovog projekta.

Inače, Koprijan tvrdjava datira se u 1371. godinu, vreme vladavine kneza Lazara. Utvrđeni grad je podigao plemić Nenad, sin kaznaca Bogdana (kaznac je osoba koja je ubirala prihode za državu). Jedna je od poslednjih koja je odolevala Turcima, imala je izuzetan strateški položaj, te je bila osmatračnica za karavane koji su ovuda prolazili od Niša dalje na jug. Sa platoa tvrđave pruža se veličanstven pogled na Korvingradski tesnac kroz koji protiče Južna Morava, a ovo mesto poznato je izletište za lokalno stanovništvo. Kada bude rekonstruisana, svi se nadamo, postaće primamljiv lokalitet i za turiste iz drugih delova zemlje i inostranstva, a opština Doljevac bitna tačka na turističkim mapama svetskih putnika.

Tekst i foto: J.Kozomara

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *