“Olujni bedem” niskog pisca Dejana Stojiljkovića izašao iz štampe

olujni_bedem-dejan_stojiljkovic_vOlujni bedem, nastavak romana Duge noći i crne zastave, niškog pisca Dejana Stojiljkovića, ovih dana izašao je iz štampe. Svi oni koji prate rad najpoznatijeg književnog stvaraoca sa ovih prostora u današnje vreme, a pored toga zainteresovani su za knjige  sa istorijskom tematikom, sada imaju priliku da kvalitetno upotpune svoje slobodno vreme još jednim dobrim štivom.

Da podsetimo, prva knjiga iz ovog serijala koji je zamišljen kao petoknjižje, Duge noći i crne zastave govori o teškim vremenima za srpsku srednjevekovnu državu, koja su pod naletom ogromne Osmanske sile sve izvesnija. Obavijen mistikom, što je karakteristično za stvaralaštvo Dejana Stojiljkovića, ovaj roman na tako dramatičan način, uz visoki narativni stil, priča priču o časti, hrabrosti, odanosti i plemenitosti, osobinama  tako zapostavljenim sada, a tako čestim u doba vitezova.

Novi roman, Olujni bedem nastavlja priču tamo gde je ona prekinuta u prvoj knjizi.  O čemu se radi u ovom nastavku otkrio nam je nadavno i sam autor. –Radnja tog  romana se dešava samo nekoliko meseci nakon  posledjih dogadjaja iz Dugih noći i crnih zastava i direktan je nastavak te priče, koja je usledila posle pada Pirota, kaže Stojiljković. Ovoga puta radi se o opsadi Niša, koja se dogodila u ranu jesen 1386. godine. To je jedna epska bitka, jer je na čelu turske vojske  Murat lično, a ne veliki vezir Ali-paša koji je predvodio bitku za Pirot, za koju će se ispostaviti da je bila Pirova pobeda, jer su Osmanlije imale ogromne gubitke. Opsada Niša  trajala  je 25 dana. Niš je pao. Medjutim, nastavak te priče je vrlo zanimljiv, jer su Turci, doneli jednu jako čudnu odluku, još uvek istorijski nerazjašnjenu. Krenuli su, nakon te bitke ka Prokuplju, a ne Kruševcu. Naišli su na jedan nepristupačan teren i u bici kod tog grada doživeli najveći poraz u istoriji osmanskog perioda. Sultan Murat je jedva izvukao živu glavu, a imperiji su trebale tri godine da se oporavi, kako bi opet krenula na Srbiju. Vašim slušaocima će biti zanimljivo to što će u knjizi biti reči i o tvrdjavi Koprijan, nadomak Doljevca.

Nakon Olujnog bedema, ukoliko sve bude teklo po planu, Stojiljković planira pisanje trećeg dela Učitelj mačevanja, a koji koji obrađuje kratki period primirja. Četvrti deo zvaće se Carstvo Nebesko i baviće se Kosovskom bitkom, dok će završni, peti deo Poslednji Nemanjić, biti priča o despotu Stefanu Lazareviću. Inače, Stojiljković se ovim  pridružio malobrojnom kružoku pisaca koji su veliki deo svog književnog stvaralaštva posvetili tom periodu, tako inspirativnom i bogatom, naročito ako se tome pridodaju i romani iz serijala o  Nemanjićima, koje su zajedno pisali Stojiljković i još jedan vrhunski srpski pisac Vladimir Kecmanović.

Teško je razumeti aktuelne društveno-ekonomske tokove i ustrojstvo sveta, ako ne poznajemo svoju prošlost. Jer, istorija se ponavlja, mi bi to, bolje no iko drugi trebalo da znamo i zato bi ovakva štiva svakako trebalo da budu jedan od naših prvih izbora pri odabiru dobre knjige.

J. Kozomara

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *