Sutra biće održan 92. Pukovački vašar

Pukovački vašar 92. po redu biće održan sutra 14.septembra na dan Sv. Simeona Stolpnika.

Vašar u Pukovcu ima dugu tradiciju i spada među najstarije u ovom delu Srbije, a poseti ga nekoliko hiljada ljudi. Kako kažu organizatori vašar počinje u ranim jutarnjim satima, prvi trgovci su tu već oko 3 ujutru, a završava se kasno uveče.

Poslednjih godina na vašaru u Pukovcu, na kraju dana, održava se i kulturno-zabavni program. Tako će sutra, 14.septembra, od 20h nastupiti KUD ,Ivan Cvetković ” Grkinja, KUD „Mladost“ Lipovica i KUD ,,Pukovački vez ” Pukovac. Takođe, svoje umeće prikazaće u i karatisti  Karate kluba Pukovac. Posetioce vašara zabavljaće i pevači amateri, zvezde u usponu.  Program biće održan na platou ispred Doma kulture u Pukovcu.

Organizatori kulturno-zabavnog programa su  MZ  Pukovac i KUD ,,Pukovacki vez” Pukovac.

Nekada su ovi događaji bili mesto okupljanja velikog broja ljudi, koji nisu samo trgovali, već je to bila seoska svečanost sa velikim brojem gostiju i raznim vidovima zabave i za odrasle i za decu. Na vašaru je svako želeo da se „pokaže“, to je bila prilika da se ljudi druže, upoznaju, igraju u kolu, po malo i tračare i razmenjuju informacije.  Sa dolaskom savremenih trendova, iako se i dalje održavaju, izgubili su svoju osnovnu svrhu i značaj koji su nekada imali, pa je tako i u našem kraju.

Inače, vašari se uglavnom održavaju na neki verski praznik. Pukovački vašar pada na dan posvećen Sv. Simeonu Stolpniku. Ovaj svetac rođen je oko 389. godine u selu Sis u maloazijskoj oblasti Kilikija. Smatra se prvim stolpnikom u hrišćanstvu i velikim čudotvorcem. Živeo je 103 godine. U posetu su mu dolazili ljudi iz raznih naroda, kao što su Arabljani, Persijanci i Jermeni. Kako bi izbegao da ga dodiruju, Simeon je tražio da mu se napravi stub na kome je stalno boravio i zato je nazvan Stolpnik. Njegove mošti nalaze se u crkvi u Antiohiji u Turskoj.

SPC takođe sutra obeležava i početak nove crkvene godine. U istoriji hrišćanstva, godinu treba početi u septembru u slavu Svetog cara Konstantina, rođenog u Nišu.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *