U selu Obilić kod Bojnika obeležena 106.godišnjica od donošenje odluke o podizanju Topličko-Jablaničkog ustanka 1917. godine

Povodom 106 godina od savetovanja srpskih četničkih vojvoda u selu Obilić kod Bojnika na kojem je doneta odluka o podizanju Topličko-jablaničkog ustanka 1917. godine, Savez potomaka ratnika oslobodilačkih ratova Srbije – Regionalni odbor za jugoistočnu Srbiju, uz podršku rukovodstva opštine Bojnik i svojih okružnih, gradskih i opštinskih odbora sa teritorija Jablaničkog i Topličkog upravnog okruga organizovao je u petak, 24. februara 2023. godine u Obiliću obeležavanje ove važne godišnjice iz srpske istorije.

Prigodnom besedom prisutnima se obratio istoričar prof. dr Dejan Antić, predsednik Regionalnog odbora Saveza potomaka ratnika Srbije. Govoreći o zboru u Obiliću i izbijanju ustanka prof. Antić je između ostalog rekao: „Nejač Srbije u kasnu jesen 1915. godine teško je podnela povlačenje srpske vojske put Albanije i Krfa. Dolaskom germanskih i bugarskih okupacionih trupa porobljeni narod bio je izložen politici zločina, nasilne asimilacije, pljačke i deportacije. Kap koja je na jugu zemlje prelila čašu jeste odluka bugarskih okupacionih vlasti da mobilišu srpsku decu u bugarsku vojsku. Da golobrade sinove suprostave svojoj braći, očevima i stričevima na Solunskom frontu. Da srpska mladež gine za Ferdinanda Koburškog i Bugarsku od Crnog mora do Morave i Ohrida. Ali to se nije dogodilo. Srbi su radije birali borbu i smrt umesto izdaje i sramote. I zbog toga su već u januaru 1917. godine šume postale utočište odbeglih i naoružanih srpskih mladića. I zato je u selu Obilić u Jablaničkom srezu 21. i 22. februara 1917. godine oko 300 četničkih starešina iz južne Srbije sa Pećancem, Vojinovićem, Vlahovićima, i Radovićem na čelu donelo odluku o podizanju opšteg narodnog ustanka. Onom čuvenom proklamacijom od 24. februara započela su ustanička dejstva, i od toga dana okupatorskim vojnicima u južnoj Srbiji ledila se krv u žilama. Ustanak se rasplamsao i širio neslućenom brzinom. Od Kopaonika i Radan planine do Kukavice, Jastrpca i Južne Morave formirana je četnička država koja je trajala tek nekoliko nedelja. Ali bez obzira na kratkoću trajanja komitske države, moramo priznati da tokom Velikog rata nigde, ali nigde osim na jugu Srbije narod nije u tako velikom broju ustao protiv okupatora. Pa iako 13.000 slabo naoružanih ustanika nije imalo snage da se dugotrajno odupre dobro opremljenim austrougarsko-bugarskim jedinicama od blizu 60.000 vojnika, Topličko-jablanički ustanak 1917. godine dokazao je i zvaničnoj Sofiji i celoj Evropi da sa Srbijom još nije završeno, da Srbi nisu narod za potcenjivanje i da je srpska ideja o slobodi i državotvornosti neuništiva.“   

 Obeležavanju 106. godišnjice od donošenja odluke o podizanju ustanka u selu Obilić prisustvovali su predstavnici Opštine Bojnik, direktor Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu gospodin Evgenij Filatov, potpredsednik Republičkog odbora Saveza potomaka ratnika Srbije gospodin Veroljub Trajković, predsednici gradskih i opštinskih odbora Saveza potomaka ratnika i meštani Obilića. Posle obraćanja organizatora prisutne delegacije položile su vence na spomen obeležje podignuto u znak sećanja na Topličko-jablaničke ustanike.

 

Da podsetimo U Topličkom ustanku (1917) od strane bugarske vojske ubijeno je, prema izveštaju Međunarodne komisije oko 20.000 žitelja Topice i Jablanice, a možda i više (do 35.000) i taj zločin nije nikada proglašen za genocid, a Bugarska nije odgovarala.

Fotografije: Savez potomaka ratnika oslobodilačkih ratova Srbije

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *