Advertisement

Hristos vaskrse! Danas je najradosniji hrišćanski praznik!

Hrišćani  danas obeležavaju Uskrs po julijanskom kalendaru, praznik, koji simbolizuje pobedu života nad smrću.

Isus Hristos pobedio je, svojim uskrsnućem, najjače Satanino oružje – smrt. Uskrs ili Vaskrs uvek je u nedelju, a cela nedelja po Vaskrsu naziva se Svetla nedelja, a crkvene pesme koje se tada pevaju, pune su radosti i veselja, pevaju se čak i na pogrebima te nedelje.

Svojim vaskrsenjem Isus je ljudima otvorio put u večni život. Po crkvenom učenju, Isus je raspet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu, a u nedelju zorom, osetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sleteo je na grob. Stražari koji su čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus vaskrsao. Na Uskrs je, po verovanju, prvo Marija Magdalena srela Hrista, a potom se on ukazao i svojim učenicima. Samo učenik Toma, koji je bio odsutan, nije odmah poverovao da je Hristos uskrsnuo, pa je morao lično da se uveri. Otuda u narodu uzrečica: “Neverni Toma”. Na Vaskrs se skidaju oltarske dveri da bi se time pokazalo da je Isus Hristos, po crkvenom učenju, uskrsnućem pobedio smrt i otvorio rajska vrata.

Na dan Hristovog vaskrsenja sa svih zvonika pravoslavnih hramova dugo zvone sva zvona i najavljuju dolazak velikog praznika. Porodice sa decom odlaze na vaskršnju službu da bi se nakon toga međusobno pozdravljali rečima “Hristos vaskrse” i “Vaistinu vaskrse”.

Kada iz crkve dođu kući, svi ukućani se međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Zatim domaćin pali sveću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i on potom kadi celu kuću. Posle zajedničke molitve ponovo jedni drugima čestitaju Vaskrs i sedaju za svečano postavljenu trpezu.

Taj dan je porodica na okupu uz bogatu trpezu i ofarbana jaja. Postojao je i običaj da se jajima deci trljaju obrazi, i da se ukućani umivaju vodom u kojoj su jaja prenoćila.

U vodu za umivanje valja da se stave i dren, bosiljak i zdravac. Ovaj običaj je i dalje prisutan u mnogim seoskim područjima Srbije, ali se veruje i da bi ovakvu vodu odmah trebalo potrošiti, jer ako prenoći može da donese nesreću!

Prvo jaje ofarbano u crveno naziva se čuvarkuća, čuvar, stražar, stražnik… Za njega se veruje da ima posebnu moć, pa se zato koristilo u magiji plodnosti, ali i za zaštitu ljudi i ljudskog zdravlja.

Hristos vaskrse ili Hristos voskrese – kako se pravilno kaže?

Oblici Vaskrs, Vaskrsenije, vaskrsnuti, vaskrse (u značenju uskrsnu) pripadaju starom srpskom crkvenom i književnom jeziku, koji se do sredine XVIII veka upotrebljavao u srpskoj sredini, odnosno u svim krajevima pod upravom Srpske pravoslavne crkve.

Reč Uskrs pripada srpskom narodnom jeziku, u kojem je u veoma davno vreme početno “U” dobijeno od starog početnog “V” (iza koga je sledio tvrdi poluglas). Tako danas imamo Uskrs (srpsko narodno), Vaskrs (staro srpsko književno i crkveno) i Voskresenije (današnje srpsko crkveno).

Prema današnjem opšteprihvaćenom rečniku matice srpske, najpravilnije bi bilo reći: “Hristos vaskrse”! Pored toga ispravno je i “Hristos voskrese”.

U pozdravu se nije uobičajio narodni izgovor Hristos uskrsnu.

M.Jovanović

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *